Riječ je o povratničkom medžlisu koji se prostire na većem dijelu općine Sokolac te dijelom na području općine Ilijaš. Stanovništvo je uslijed agresije u potpunosti raseljeno, a tek se oko deset posto njih vratilo, kako nam je istakao glavni imam Sead-ef. Drinjak, i to uglavnom starija populacija, “što u konačnici ima veliki uticaj i na vjersko-kulturnom, političkom i ekonomskom planu.”
Ipak, religijski život je organizovan i kontinuirano traje. Medžlis Kaljina broji četiri džemata, jednog stalno zaposlenog i tri honorarna imama. Džuma-namaz se obavlja u džematima Kaljina i Knežina, a u ljetnom periodu i u džematima Rakova Noga i Kruševci, dok se bajram-namazi klanjaju u sva četiri džemata.
Medžlis broji četiri džamije, tri mesdžida, dvije imamske kuće i objekat sjedišta Medžlisa. Glavni imam Drinjak napominje da se obnavljaju još tri mesdžida, porušena 1992. godine.
Aktivnosti i stanje
Između ostalih aktivnosti glavni imam izdvaja tradicionalnih sedam mevluda i osam dova koji se uče na području Medžlisa od jula do kraja augusta. Teravih-namaz se ovog ramazana klanja na šest mjesta, u tri džamije i tri mesdžida.
– Zajednički iftari su za nas, kao povratnički medžlis, poseban događaj i doživljaj, da tako na jednom mjestu toliki broj vjernika svjedoči svoju vjeru i tradiciju. U subotu, 23. marta 2024. upriličili smo zajednički iftar u džematu Kaljina u džamiji “Hilmija”, a donator iftara je bila g. Mujesira Selimović. U svojstvu izaslanika Muftijstva sarajevskog obratio nam se hfz. dr. Elmir Mašić. To je bila naša centralna ramazanska aktivnos – informisao nas je glavni imam.
U narednom periodu će se fokusirati na obnovu porušenih objekata, ali i promociju novih uvakufljenja, kako je istakao Drinjak naglašavajući da su vakufi duhovni poticaj, koji “društvu, zajednici i džematu daje novu snagu”.
U pogledu izazova, glavni imam, prije svega, skreće pažnju na demografsku sliku.
– Demografska slika muslimanskog stanovništva Sokoca pa i našeg medžlisa toliko je narušena tokom ratnih dešavanja, a i u poratnom vremenu, da je jednostavno nenadoknadiva i nikad se neće vratiti ni blizu periodu iz 1992. godine. Naše odsustvo iz političkih, ekonomskih i kulturnih dešavanja generisano je većim dijelom u postratnom periodu odnosom vlasti u entitetu RS i zakonskim rješenjima, a posebno izbornim zakonom na državnom nivou Bosne i Hercegovine – istakao je Drinjak.
Odnos s lokalnom vlašću ocjenjuje korektinim, ali skreće pažnju na to čime bi to, zaista, bili zadovoljni.
– Bili bismo zadovoljni tek kada bi se neriješeni ratni zločini, koji su učinjeni na području Sokoca, konačno rasvijetlili i da odgovaraju svi za svoja (ne)djela i snose odgovornost koju su imali u tom periodu – istakao je.
Kako će džemati preživjeti?!
U nastavku smo govorili i o vjerskoj pouci.
– Mektepska nastava, kao jedan od prvih oblika socijalizacije djece kroz nenametljiv, lahak, jednostavan oblik poučavanja, je nezamjenjiva. Uvođenjem Vjeronauke u školu mektepska pouka malo je potisnuta ustranu. Tako da mnogi roditelji smatraju da djeca ne trebaju da idu u mekteb jer na časovima Vjeronauke mogu naučiti isto što se uči i u mektebu. Mi izvodimo fleksibilniji oblik mektepske nastave. Imamo upisano samo dvoje djece. A nešto malo djece, njih devetero, idu u osnovnu i srednju školu u Olovo. Dakle, nema nijedno muslimansko dijete trenutno da pohađa osnovnu ili srednju školu na području općine Sokolac – kazao nam je glavni imam Drinjak.
Nadalje, ističe da ovakav trend “povratka”, posebno mlađe populacije sa svojim porodicama, ne vodi dobru.
– To će biti puko preživljavanje većine povratničkih džemata i medžlisa. Jedino neka “teška nevolja” može stanje da promjeni, pa da se stanovništvo masovnije krene vraćati. Razni podsticaji, sufinansiranja od strane različitih nivoa vlasti su dobro došli, ali nisu nikako dugoročno rješenje, bar za većinu povratničkog stanovništva ili za većinu onih koji namjeravaju da se vrate. Evo, dva primjera samo za moja dva džemata. Ako u jednom džematu nije rođeno niti jedno dijete od 2002. godine do danas ili u drugom džematu je rođeno jedno ili dvoje djece, kakva je tu realna samoodrživa budućnost za te džemate ili medžlis?! – istakao je glavni imam Drinjak.
Dodaje da je, na tom tragu, značajna odluka Rijaseta da dio sredstava iz Bejtul-mala bude preusmjeren i kao pomoć povratničkim medžlisima, odnosno u dotiranju plata i doprinosa imamima.
– Pozivam sve muslimane da svojim zekatom i sadekatul-fitrom podrže Fond Bejtul-Mal, jer time podržavaju sve povratničke džemate i medžlise – poručuje.
Naposljetku, ipak naglašava optimizam.
– U ovim mubarek danima upućujem dovu Uzvišenom da nas pomogne i popravi stanje, da nas ohrabri da ne gubimo nadu u bolje sutra – zaključio je za Preporod glavni imam Drinjak.
(IIN Preporod)
