Džema’at Kopice udaljen je od Maglaja 18 km. Sa zapadne strane graniči sa općinom Teslić koja je sada u manjem BiH entitetu. Teško je ustanoviti kada kada je tačno nastao džema’at Kopice. Pojedinim džematlijama poznata je novija historija od 1900 godine.
Poznato je da je džamija u Kopicama četrvrta po redu džamija. Prvi mesdžid sagrađen je mnogo prije 1900 godine. Vremenom postaje premalen pa je oko 1935. godine srušen i sagrađen novi. Kako se džemat širio i drugi mesdži postaje malan da primi broj klanjača pa je 1970. počela gradnja džamije. 10 X 13m. Otvorenje džamije bilo je 07.09. 1973. godine kojem je prisustvovao i tadašnji Muftija tuzlanski.
Džamija je srušena 1993. godine od strane hrvatsko-srpskog agresora. Tačnije srušena je 26.06.1993. godine, a 28. 06. 1993. godine džematlije Kopica su protjerani iz svog mjesta zajedno sa susjednim muslimanima Novo-Šeherskog kraja. Većina je tražila spas u pravcu Željeznog Polja, dok je jedan broj zarobljen i tako završio u raznim hrvatskim logorima.
Muhadžirluk džematlija iz Kopica trajao je od 28. juna 1993. godine do augusta 1998. godine. Neki su se vratili prije u malom broju, u tada porušeni džemat. Ali 1998. godine desio se prvi masovni povratak u BiH i to u džemaat Kopice, kojeg će kasnije posjetiti i tadašnji prvi predsjednik FR BiH Alija Izetbegović. Iste godine (1998.) na temelju porušene džamije našao se donator i sagradio sadašnju džamiju.
U džematu Kopice od početka rata (drugog svjetskog) vjerski život se svodio na klanjanja namaza po kućama. Odmah nakon rata mekteb je oduzet od tadašnjih vlasti i u njemu je bila škola sve do 1954. godine, kada se škola seli na sadašnje mjesto. Mekteb je ostao prazan nekoliko godina.
Jednog dana na inicijativu omladine, samovoljno prenose prostirku iz kuće Halilović Ibre u mekteb. Tu večer akšam i jaciju klanjali su omladina i djeca, u mihrab na mjesto imama stao je Halilović Džulaga. Nakon sedam dana počeli su na namaz dolaziti i ostale džemaatilije. Sa dolaskom ostalih džematlija došao je i Mustafa ef. Mehmedović. S tim da starije džematlije spominju da je prije Mustafe ef. dužnosti imam obavljao Refik ef. Jašić. Odmah nakon toga traženo je odobrenje za upotrebu objekta u vjerske svrhe.
Poslije dobivanja dozvole džemat je dobio prvog profesionalnog imama Ibrahim ef. Mahalbašića. Zatim su slijedili: Salih ef. Bešo, Hazim ef. Jašarević i Ekrem ef. Vitlić, koji je u džematu radio 22 godine. Do početka agresije na BiH 1992. godine. Poslije rata i izgradnje džamije 1998. godine, pošto džema’at nije imao imamskog stana džumu namaz klanjao je Bahrija ef. Kadušić, zatim Nihad ef. Kruško, te Muharem ef. Muminović sve do izgradnje vakufske kuće.
Nakon muhadžirluka i povratka u svoj džemat džematlije kreću u obnove kako svojih kuća tako i vjerskih objekata. Tako je uz pomoć humanitarne organizacije obnovljeno oko 70 % kuća.
Izgradnjom imamskog stana ( vakufske kuće) uposlen je i stalni imam Mahir ef. Zahirović koji je na dužnost imama u džema’at Kopice stupio 01.08.2001. godine, koji i danas obnaša dužnosti imama, hatiba i muallima.
Izvor: medzlismaglaj.ba
