Brisbane je glavni grad države Queensland,smješten je u središtu istočne obale Australije, nekih 1000km sjeverno od Sydneya. Sa 2.5 miliona stanovnika Brisbane je treći grad po veličini u Australiji, nakon Sydney-a i Melbourne-a,multietničkog je karaktera.
Australia je jedno od etnički najpopularnijih modernih društava u suvremenom svijetu a multikulturalizam je početkom sedamdesetih godina usvojen kao javna politika na državnom i federalnom nivou Australije. Nakon ukidanja politike “bijele” Australije (White Australia Policy), politike koja je inaugurirana 1901 godine, prvim zakonom “Immigration Restriction Act” koji je usvojio parlament Australije neposredno nakon uspostave australijske federacije (Commonwealth of Australia).
Multikulturalizam kao odraz kulturološko-demografskog sastava stanovništva protekle četiri decenije podjednako podržavaju i socijaldemokratska, laburistička partija, i konzervativna liberalno-nacionalna partija.
Bosansko-muslimanska zajednica u Brisbane-u u organiziranoj formi počinje djelovati već davne 1986 godine,prvom kupovinom namjenskog zemljišta za izgradnju buduće džamije ,a zatim i prvog Bosanskog Islamskog Centra. Iste godine inkorporirano je i islamsko udruženje građana koje je registrovano kao ‘Islamic Society of Rochedale incorporation’. Ovim činom stvorene su bazične pretpostavke za djelovanje buduće islamske zajednice i bošnjačkog džemata u Brisbane-u.
Ideju o organizovanju i kupovini zemlje pokrenulo je nekoliko bosansko-muslimanskih aktivista sa svojim porodicama. Bio je to ambiciozan poduhvat budući da je članstvo bosansko-muslimanske zajednice brojilo tek pedesetak porodica skromnih ekonomskih mogućnosti. Zahvaljujući upornosti, iskrenim namjerama i entuzijazmu Bošnjaka, zemljište koje je kupljeno na bazi bankovnog zaduženja, isplaćeno je u rekordnom roku.
Zahvaljujući organiziranom prikupljanju sredstava kroz periodično okupljanje i prodaju specijaliteta bosanske kuhinje na teferičima i drugim vrstama zajedničkog okupljanja na zajedničkom zemljištu, te uz nesebičnu pomoć muslimanskih doseljenika iz različitih zemalja. Pretežno onih iz Južne Afrike, Pakistana i Libana, a koji su živjeli u blizini sjedišta islamske zajednice.
Bošnjačka islamska zajednica znatno se proširila novim prilivom “muhadžira” iz Bosne i Hercegovine u periodu od 1992-2001 godine. U tom periodu Bošnjaci su činili najveću skupinu humanitarnog imigracionog programa Australije ,koji su prihvaćeni tokom devedestih godina. Novi val bošnjačkih izbjeglica umnogostručio je članstvo zajednice.
Kako bi osigurala stalni prostor za organizovane aktivnosti nadolazećeg članstva zajednice ,uprava je odlučila postaviti montažni objekat koji je više godina korišten za obavljanje namaza, vjerske pouke i drugih vjerskih aktivnosti, kao i za organizirane časove bosanske etničke škole, te opće druženje.
Početkom 1992 godine Islamska zajednica Rochedale angažirala je prvog privremenog imama Osmana ef. Softića radi obavljanja teravih namaza u mjesecu Ramazanu. Zatim kao prvog stalnog imama zajednice upošljava Osmana ef. Djogića, koji je dužnost imama obavljao u period 1993-1996 godine, a koji je prije toga imamsku dužnost obavljao u bošnjačkom džematu Adelaide u Južnoj Australiji. Ahmet ef. Avdić angažiran je kao privremeni imam, nakon povratka imama Đogića u BiH. Avdić u džematu djeluje pune tri godine. Imamsku dužnost 2001 godine preuzima Sifet ef. Omerović, koji je do tada radio kao glavni imam u Medžlisu Islamske zajednice Srebrenik u BiH.
Imam Omerović završio je Gazi Husrev-begovu medresu i Fakultet islamskih nauka u Sarajevu. Pored afirmacije vjerskih i edukativnih sadržaja u džematu, imam Sifet ef. Omerović pokrenuo je nekoliko značajnih infrastrukturnih projekata među kojima prednjači izgradnja trijema ispred montažne džamije. Tim projektom znatno je unaprijeđen prostor za organizirano okupljanje.
Najozbiljniji i najveći projekat svakako je pokretanje inicijative, a kasnije i realizacija izgradnje Bosankog Islamskog Centra Brisbane.
Polovinom 2005 godine uprava džemata uz velike napore dobila je građevinsku dozvolu, čime su osigurane pretpostavke za početak izgradnje džamije i islamskog centra, koji danas važi kao jedan od najljepših i najfunkcionalnijih objekata ove vrste u zemljama gdje žive pripadnici bošnjačke dijaspore i svakako jedna od najljepših džamija Australije.
Izgradnja islamskog centra počela je 2006 godine, a radovi su trajali punih sedam godina. Objekat je izgrađen vlastitim sredstvima, uz veliko odricanje i nesebičnu pomoć džematlija, bez čijeg rada i novčanih doprinosa izgradnja centra nebi bila moguća. Islamski centar se sastoji od džamijskog prostora , posebnog odjeljenja za ženski dio džemata na prvom spratu, abdesthane i gasulhane, biblioteke, restorana,omladinskih prostorija,vanjske kuhinje i sportskog terena. Centar je zvanično otvorio reisu-l-ulema Dr. Husein ef. Kavazović, poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, 8. novembra 2014 godine.
Džamija je otvorena za obavljanje pet dnevnih namaza u džematu, kao i za džumu namaz, a u islamskom centru redovno se održava mektebska nastava, škola bosanskog jezika i kurs arapskog pisma za odrasle. Budući da islamski centar djeluje u višemilionskom gradu u kojem živi više hiljada muslimana različitog etničkog porijekla,važno je napomenuti da bošnjački džemat po sastavu djeluje na principu multietničnosti,ali sa isključivo bošnjačkim dzematskim odborom.
Pored redovnog obilježavanja značajnih islamskih datuma ,prigodnim vjerskim programima i predavanjima, Bosanski Islamski Centar također organizira i mjesečna druženja, akike, islamska vjenčanja, zajedničke ramazanske iftare, te obilježava sve važnije islamske praznike. U Bosanskom Islamskom Centru , pored klanjanja bajram namaza, redovno se priređuju prigodne manifestacije za vrijeme kojih se dodjeljuju i bajramski pokloni najmlađim članovima džemata.
Funkcionalnost i ljepota ovoga centra privukla je interes Bošnjaka Brisbane-a na što ukazuje zadovoljavajući broj članstva. Bosanski Islamski Centar danas broji 560 registrovanih članova. Evidentno je da džemat danas predstavlja najefektivniji oblik organizovanog života bošnjačke zajednice.
Karakteristično je da su se Bošnjaci brzo i kvalitetno integrisali u australijsko društvo, pri čemu su uspjeli sačuvati svoju vjersku i kulturnu tradiciju i bosanske običaje. Bošnjaci Australije danas predstavljaju uspješan model kvalitetne, dobro organizirane i integrisane iseljeničke grupe čiji su pripadnici u Australiji prihvaćeni, u kojoj se komotno osjećaju kao građani, a koji su također zadržali čvrstu i kvalitativnu vezu sa maticom Bosnom i Hercegovinom.
