Džamija vojskovođe i bosanskog sandžakbega iz 15. i 16. stoljeća, iz osmanskog perioda, Bali-bega Malkocoglua u mađarskom gradu Siklosu, nedaleko od granice sa Hrvatskom, i dan-danas svjedoči o prošlim vremenima, velikim bitkama i dolasku Turaka na prostore Balkana.
Džamiju u Šiklošu su izgradili tokom 16. vijeka. Izgradnju je finansirao bosanski sandžak-beg, Bali-beg Malkoč. On je bio osmanski zapovjednik.
Džamiju u Šiklošu su renovirali gradska uprava i Vlada Turske 1993. godine. Grad Šikloš je potom dobio nagradu za očuvanje kulturnog naslijeđa.
Danas u ovoj džamiji molitvu obavlja oko 30-tak muslimana. Među njima ima i Bošnjaka. U Mađarsku su došli muslimani i iz Uzbekistana, Tadžikistana, Turkmenistana. Oni su se bavili trgovinom i zanatstvom.
Džamiju je dao sagraditi čovjek s naših strana, Malkoč-beg, neustrašivi osmanski vojskovođa, rođen, ako je vjerovati Safvet-begu Bašagiću, u Rami, u selu Duge, pa se nerijetko navodi s priimenkom Dugalić.
Prvo kliški, potom hercegovački, pa bosanski i, naposlijetku, temišvarski sandžak-beg, pobjednik u mnogim bitkama i osvajač mnogih hrvatskih gradova. Posljednju bitku je ipak izgubio, poginuvši 1565., a ukopan je u haremu Hiseta u Banja Luci, kod Halil-pašinog turbeta.
Malkoč-begova džamija jedina je sačuvana od nekadašnjih sedam šikloških. Podignuta je, kako stoji na ploči pored ulaza, između 1543., kad je sultan Sulejman zauzeo Šikloš, i 1565., godine begove smrti. Sam bog zna čime su se vodili osloboditelji grada kad su Osmanlije zauvijek otjerali tamo odakle su došli pa je nisu srušili.
Nema podataka da je možda pretvarana u crkvu, zna se tek da joj se munara nekad urušila. Ušuškana je među mlade platane i kestene. Iako ju je prije tridesetak godina detaljno obnovila, ponešto i rekonstruirala gradska vlast, čak za to dobivši uglednu nagradu za očuvanje kulturne baštine „Europa Nostra“, ovdašnji muslimani, među kojima ima i potomaka doseljenika iz Bosne i Hercegovine u vrijeme austrougarske vladavine našim krajevima, tražili su je i dobili za redovito obavljanje vjerskih obreda.
