Lokalitet: džemat obuhvata naselja: Naselje, Pridražići,
Pridražići se nalaze zapadno uz cestu Zenica – Doboj. Između džemata Tetovo i Banlozi. Sve do 2008 godine su Pridražici bili punkt dzemata tetovo, kada su se osamostalili i postali zaseban džemat. Tako je džemat Pridražići ujedno i vrlo mlad džemat, a stari džemat budući da je pripadao džematu Tetovo. Kada želimo govoriti o njegovoj prošlosti govorimo o dijelu džemata Tetovo.
Historijat:
U periodu Austro-Ugarske carevine počela se graditi džamija u starom Tetovu. Zemlju za gradnju džamije je uvakufio hadži Mustafa Alić,a smatra se da se počela graditi 1883., doživjela je 1904. temeljnu rekonstrukciju i svoje proširenje sa sjeverne strane, kako s vana tako i iznutra. Dimenzije džamije su bile 8,70 x 8,15 m. Sagrađena je od kamena, zidovi su bili ozidani ćerpićem i djelimično od cigle. Po svom izgledu i velićini bila je to tipićna mahalska džamija.
Munara je bila napravljena od daske visine od vrha krova 5,70 m sa spiralnim drvenim stepenicama. Godine 1935. uvedena je struja. Krovni pokrivač je od crijepa na 4 vode, a vanjska ulazna strana pokovana daskom. 1963. ruši se središnji dio Tetova sa džamijom,a naredne godine sa lica zemlje nestaje jedno od najljepših mjesta Zeničkog muftijstva. Tetovo je raseljavano zapadno uz cestu Zenica – Doboj dokle dosežu tetovske njive i u grad Zenicu.
Kada je srušena stara džamija u ”Starom Tetovu” odmah su počele pripreme za gradnju i traženje lokacije za novu džamiju u Novom Tetovu. Lokaciju za pravljenje nove džamije odredila je Mjesna zajednica Tetovo. Ova lokacija je dobivena od države u zamjenu za zemljište gdje je bila stara džamija. Tako je i napravljena lijepa džamija, manjih dimenzija. Otvorenje je bilo 1964. godine, a 2002/03. godine izvršena rekonstrukcija džamije. Sve do 2008 u sklopu džemata Tetovo je punkt Pridražiči, u kojem je se nalazio mekteb sa gasuhanom.
Od 2008 god. formira se novi džemat Pridražići. Budući da mekteb koji je izgrađen 1967 godine nije baš bio funkcionalan i nije ispunjavao zahtjeve novo nastalog džemata, javlja se potreba za izgradnjom nove džamije. Tako da 2012 godine se ruši stari mekteb i počinje gradnja nove džamije. Izgrađena je munara prava ljepotica ovog kraja koja je duga 35 metara. A džamije je još uvjek u fazi izgradnje, te se planira ako Bog da obezbjediti uslovi za obavljenje osnovnih obaveza džemata u tekućoj 2013 god.
Imami džemata: Imami Džemata Pridražiči dok je bio u skopu džemata Tetovo su bili:Prvi imam je Omer ef. Bajramović, koji je stupio na imamsku dužnost 1904. god. i na toj dužnosti ostaje sve do svoje smrti 1934. god. Kada je Omer ef. umro, džematlije su izabrale novog efendiju i to Muhameda ef. Bajramović, koji će na toj službi ostati sve do okončanja II svjetskog rata, kada napušta službu. Poslije njega dolazi Bećir ef. Babić koji je radio u najtežim uslovima i to od 1945-1947.
Sredinom 1947. god. napušta službu, a jedan od najvećih razloga je to što nije mogao izdržati pritisak i prijetnje tetovskih komunista. U razdoblju od 1947-1956. god. dužnost je obavljao Ahmet Bajramović. On nije bio imam, dakle nije kvalifikovan da bude efendija, ali je od vlasti dobio dekret da može vršiti dužnost tetovskog imama. 1956. godine umjesto Ahmeta za imama dolazi Rašid ef. Imamović.
Poslije svečanog otvorenja džamije 1964. honorarni imam Rašid ef. napušta dužnost. Umjesto njega na dužnost stupa Ahmed ef. Doglod koji je 40 godina obavljao svoju dužnost u tetovskom džematu i u njemu zaradio penziju. Vedad ef. Arnaut, koji je bio imam sve do odvajanja i osnivanja zasebnog džemata Pridražići. Prvi imam nakon osamostaljenja je Idriz ef. Budimlić. Trenutni Imamje Muamer ef. Čelenka.
