Bihaćki džemat Ružica nastao je iz dva džemata Gornje Prekounje i Ribić. Inicijativu za formiranje ovog džemata prvi je pokrenuo Ibrahim Redžić, profesor u cazinskoj Medresi i tadašnji imam u džematu Gornje Prekounje, koji je zajedno sa mještanima ovog naselja krenuo u osnivanje džemata tokom mjeseca ramazana 1999. godine.
Prva džuma
Prva džuma je klanjana u januaru 2000. godine, a predvodio ju je Jasmin-ef. Halilagić, koji je ujedno postavljen i za prvog imama u ovom džematu, gdje je ostao do danas.
“Tokom aprila, 2000. godine, rješenjem Rijaseta Islamske zajednice, data je saglasnot o formiranju novog džemata na području Medžlisa IZ Bihać. Prve vjerske aktivnosti smo obavljali u Domu mjesne zajednice, a zatim smo 2004. godine kupovinom jedne kuće, koju smo preuredili, u donjem spratu dobili prostor za mekteb, a na gornjem dijelu imamski stan.” priča Jasmin-efendija
Morali sve sami
Kako je svaki početak težak, tako je i ovaj džemat prošao kroz razne faze da bi nakon skoro 20 godina, dočekao temelj džamije.
“Imali smo razna obećanja od lokalnih vlasti, ali od toga nismo uspjeli ništa dobiti. Sve smo morali sami da finansiramo asfalt do mezarja i uređenje ovih mektepskih prostorija i imamskog stana. Zato bi pohvalio našeg vrijednog imama koji se odrekao 9 plata kako bismo mogli krenuti ispočetka. Do sada smo mi džematlije uložili oko 32.000 km, pod tim podrazumijevam i novčane priloge i radove na džematskim objektima i mezarju.”, kaže mutevelija Zuhdija Zulić
Treba im džamija
Džemat je polako rastao, a povećanjem broja džematlija koje su dolazile na vjerske aktivnosti rasla je i potreba za boljim i većim prostorom. Zbog neuslovnosti tadašnjih prostorija, najprije su 2015. godine vlastitim sredstvima uredili te prostorije, a zatim iduće 2016. godine, posrećilo im se da u jednom neformalnom razgovoru sa humanitarnom organizacijom iz Kuvajta, dogovore finansijsku podršku tom projektu.
“Nakon što su Kuvajćani uplatili 15 posto od ukupnih sredstava koje su nam obećali dati, krenuli smo sa gradnjom džamije, tako da smo krajem mjeseca novembra prošle godine, imali i kamen temeljac, a ove godine planiramo teravih-namaz u njoj klanjati, a iduće godine i otvor.”, kaže Jasmin-efendija.
Džemat broji oko 190 domaćinstava od čega ih oko 150 redovno izvršava sve obaveze prema Islamskoj zajednici. S obzirom da je ovo naselje poznato po velikom broju romske populacije koja ima specifične kulturne običaje koji su u mnogočemu suprotni islamskim učenjima, time je i posao imama u ovom džematu zahtjevniji i kompleksniji.
“Velika je stvar ovdje imati džemat i napraviti džamiju, jer prije su mještani ovog naselja bili slabo vjerski osviješćeni i nisu imali bliske veze sa džamijom i vjerom. Osnivanjem džemata i pokretanjem vjerski aktivnosti, ovo mjesto je duhovno oživjelo i dosta mladi sada dolazi u džamiju, a imalo smo i nekoliko hatmi do sada.”, kaže mutevelija Zulić
Rad sa mladima i romskom populacijom
Mektepsku nastavu pohađa 35 djece, a na prošlogodišnjem takmičenju djeca ovog džemata su osvojila prvo mjesto na nivou Medžlisa IZ Bihać.
„To je za nas veliki uspjeh, s obzirom da se radi o jednom mladom džematu u kojem se do sad nije pohađala mektepska nastava. Naša djeca su predstavljala Medžlis IZ Bihać na mektepskom takmičenju na nivou muftijstva Bihać, gdje su osvojili peto mjesto što je za vrijedan rezultat. Mladi su okosnica našeg džemata i uključeni su u sve naše aktivnosti od dnevnih namaza, raznih svečanosti, ramazanskih aktivnosti, mevludskih svečanosti do radnih akcija i novčanih priloga.“, ističe efendija Halilagić
Ovaj džemat je specifičan po tome što na njegovom području živi velik broj romske populacije koja ima i specifične kulturne običaje, koji se često vezuju za islam i islamske običaje.
„Svakako da su Romi populacija koji zaslužuju našu pažnju i trud, jer to su djeca kao i ostala naša djeca i ne treba ih razlikovati u bilo čemu. Mnogi zbog toga žele poslati jednu ružnu sliku o našem džematu, izvještavajući samo o negativnim stvarima a namjerno se izostavljaju one pozitivne strane ovog mjesta. Mi u našem džematu imamo vjernika iz reda romske populacije koji dolaze na vjerske aktivnosti i šalju djecu u mekteb. To su jako dobri vjernici i ljudi, s kojima se mi ponosimo. Mnogi su tu kada treba pomoći, odazvati se na radnu akciju, mujeziniti ili na neki drugi način pridonijeti. Tako da nema mjesta negativnim komentarima u pogledu tog dijela džematlija.“ , ističe Jasmin-ef.
Izvor: mizbihac.ba
