Džemat Sovići je pored Slatine i Doljana još jedan povratnički džemat u MIZ-e Jablanica. Sovići su smješteni u izvorišnom kraju Doljanke, oko 20 km zapadno od Jablanice, 8 km od Doljana. Sastoje se od mahala: Gornja, Srednja, Donja, Dolac, Kula i Živkovići. Kroz Soviće prolazi cesta koja ga veže s Duvnom i Šćitom i preko Doljana i Jablanice sa Mostarom i Sarajevom.
Sovići su se polovinom predprošlog stoljeća nalazili u sastavu prozorskog kadiluka i bili su tada, poslije Rumboka najnaseljenije i najbogatije selo u ovom kadiluku.
U Gornjoj mahali je prije 1844. godine sagrađena džamija s drvenom munarom koja je u prošlosti više puta djelomično rušena i kasnije opravljana. Priča se da su prije izgradnje ove džamije muslimani iz Sovića i okoline išli petkom i bajramima u džamiju u Doljane. Jednom prilikom su na Bajram zakasnili pa ih je to revoltiralo da su ubrzo poslije toga sagradili u selu džamiju.
Ovu je džamiju po predanju, podigao Šaban baša Živković koji je možda, bio poislamljeni bogumil, ali je zadržao prezime.
Prozorske kadije su povremeno dolazile u Soviće i pred džamijom rješavale razne imovinsko-pravne sporove koji su nastajali među džematlijama.
U toku drugog svjetskog rata džamija je dobro oštećena. Džematlije su je 1975. godine obnovile, uvele u nju električno svjetlo, doveli vodu i izgradili stan za imama.
Ali i 1993. godine ova džamija je minirana i potpuno uništena, a imamski stan je zapaljen. Poslije rata ruševina je uklonjena samo je ostala mrtva ploča na kojoj je u planu izgradnja gasulhane.
Džamija izgrađena na novom lokalitetu 500 metara sjeverno od porušene džamije. Džamiju su izgradile džematlije uz pomoć donacija.
Imamski stan je djelomično obnovljen na istom lokalitetu, a jedno vrijeme je služio za obavljanje vjerskih obreda do izgradnje nove džamije.
Džamija nema stalnog imama. U mjesecu ramazanu u džamiji se obavljaju vjerske aktivnost,i a mektebska nastava se izvodi tokom cijele godine.
Prvi imami ove džamije bili su iz porodice Živkovića (Tašića) koji su na to imali berat (dekret). Neki Mula Mehmed bio je imam u ovoj džamiji između 1844. i 1847. godine, a neki Omer do 1855. godine. Poslije njih imami su bili : Salih Grcić, neki Skender, neki Poljarević, Muharem Nuhefendić, Hasana Škampo, Vehab Nuhefendić, Muhamed Šabić, Bećir Džafić, Salih Hasidić, Alija Dervišbegović, Salih Jerlagić, Junuz Šoljić i Ramo Kadrić. Began Ovnović bio je od 1932. do 1977. godine mujezin i metevelija ove džamije i mnogo se brinuo o njoj i njenim imamima.
Za vakifa Živkovića se priča da je pravio staru kaldrmu u dolu Krscu i da je pobio neke hajduke u Tovarnici. Sahranjen je u haremu na Ledinama i na mezaru mu se nekad nalazio nišan s natpisom i uklesanim nadžakom koji je davno uništen.
U Sovićima ima nekoliko harema: kod džamije u Gornjoj mahali, kod Kule, pod Rudinom, na Vrtlima i na Ledinama. Stećaka ima na više mjesta, što svjedoči da su u predtursko doba ovdje živjeli bogumili. U mahali Kuli bila je Grcića kula koja je srušena.
U Sovićima su živjele ove muslimanske porodice: Arfadžani, Begići, Brajkovići, Čilići, Ćtići, Duranovići (izumrli), Fale, Galešići, Glumci, Grcići, Gute, Kladušci, Kovači, Kukići, Lule (Lulići), Muješići (izumrli), Murseli (iz Karamursela u Turskoj), Ovnovići, Poljarevići, starinom su iz Unđuroviće (Ugarske), Radoši, Skenderi, Šehići. Škampe, Tale i Živkovići, koji su bili najstariji rod.
Muallimsku funkciju u ovoj džamiji obavlja Said ef. Husrep, sekretar i blagajnik MIZ-e Jablanica a imamsku funkciju obavlja Mesud ef. Ćosić, imam u džematu Jablanica 1.
Izvor: medzlis-jablanica.ba
Vijesti iz Bosne i hercegovine
