Svaki čovjek u životu ima neke ideale i kreira neku viziju svog životnog puta. Čovjek razmišlja, dokučuje, reda prioritete. Kreira svoj san. Na to kakav život on vidi i šta za njega uopće predstavlja život, šta treba da bude, utiče mnogo stvari: mišljenja drugih, životno iskustvo, porodični odgoj, školsko obrazovanje… Kod nekih koji ne drže do osnovnih postulata vjere to su možda i gatari, horoskopi, kalendar drevnih Maja… Znači, mnogo stvari sklapa taj mozaik koji zovemo čovjekova vizija života.
Vremena su nam donijela i tehnološki bum pun opasnosti po ispravno kreiranje vizije života. Dijete koje, recimo, stalno „visi“ na računaru i igra igrice kreira svoj virtualni svijet. Pedagozi upozoravaju da je to velika opasnost za generacije koje dolaze.
Vjerniku, naravno, usmjerenje u kreiranju vizije života prvenstveno daju Allahova, dž.š., Knjiga i Njegov Poslanik, s.a.v.s. Od prvodonesenog šehadeta on se prepusti i kaže: usmjeravajte me, budite moji vodiči, idite ispred mene, a ja vas slijedim.
Jedan od prvih odgovora, kada se čovjek obrati Kur’anu, zatraži da ga vodi i da mu pomogne u kreiranju vizije je slijedeći: „O ljudi, Allahova prijetnja je, zaista, istina, pa neka vas nikako život na ovome svijetu ne zaslijepi i neka vas obmanjivač – šejtan u Allaha ne pokoleba.“ (Fatir, 5.) Mufessiri riječ “garur” (ovdje prevedena kao “obmanjivač – šejtan”) spemenutu na kraju ajeta tumače i kao “samoobmanu”, tj.: da konstantno činiš grijehe, a unaprijed se ohrabruješ da će Allah to oprostiti.
Dakle, ako želiš postavku, “android aplikaciju” za svoju viziju života, pritisni tipku “F1” – HELP, i otvorit će ti se Kur’an. I ovim ajetom otvorit će ti oči. Namjesti po “defaultu” da ti se aplikacija svako jutro otvori. Aplikacija na kojoj piše: “neka vas nikako život na ovome svijetu ne zaslijepi i neka vas šejtan u Allaha ne pokoleba.”
Pored ove generalne kur’anske postavke, on nas upozorava na neke od čestih, a pogrešnih vizija koje čovjek u svojoj glavi kreira. U tom smislu često dolazi glagol „hasibe – jahsebu“, što znači: držati, smatrati, misliti, vjerovati, računati na to da… Zastanimo nad ajetima koji počinju sa: “Zar ljudi misle”; “misli li čovjek…”
Izdvojio sam za današnju hutbu nekoliko takvih ajeta da čujemo koje su to pogrešne vizije koje apostrofira Gospodar svjetova, pa da ih se klonimo.
Ajet prvi. Na samom početku sure El-Ankebut Allah, dž.š., objavljuje: “Elif lam mim. Misle li ljudi da će biti ostavljeni na miru ako kažu: ‘Mi vjerujemo!’ i da u iskušenje neće biti dovedeni? A Mi smo u iskušenje dovodili i one prije njih, da bi Allah sigurno ukazao na one koji govore istinu i na one koji lažu.” U ovom ajetu se krije razbijanje pogrešne vizije da nećeš biti iskušan. Prisjeti se poslanika i njihovih iskušenja, prisjeti se bolesti Ejjuba a.s., neizvijesnosti Junusa, a.s., u utrobi kita, prisjeti se zatvora u kojem je bio Jusuf a.s., prisjeti se opsade, stalne borbe posljednjeg Poslanika, s.a.v.s.… Zašto bismo mi očekivali da budemo pošteđeni svih dunjalučkih iskušenja? Ali, možemo podići ruke i uputiti dovu Allahu, dž.š., da nas poštedi iskušenja koja ne možemo podnijeti, na kojima bismo pokleknuli.
I u ajetu koji slijedi nakon ovoga je razbijanje pogrešnih vizija: “Zar misle oni koji zla djela rade da će Nama umaći? – Loše prosuđuju!” U ajetu se krije razbijanje pogrešne percepcije da nećeš odgovarati za svoje postupke. Možda možeš umaći pravdi na ovome svijetu. Možda za ubistvo desetina nedužnih budeš osuđen na petnaest godina zatvora, a nakon dvije trećine kazne te oslobode. Ali, znaj da Allahovoj pravdi ne možeš umaći. “Allah po pravdi presuđuje.” (El-Mu’min, 20.)
Ajet drugi: U suri “El-Qijameh”, Uzvišeni Allah veli: “Zar čovjek misli da kosti njegove nećemo sakupiti? Hoćemo, Mi možemo stvoriti jagodice prsta njegovih ponovo. Ali, čovjek hoće dok je živ da griješi pa pita: ‘Kada će Smak svijeta biti?’ Kad se pogled od straha ukoči i Mjesec pomrači i Sunce i Mjesec spoje – tog dana čovjek će povikati: ‘Kuda da se bježi?’ Nikuda! Utočišta nema. Toga dana bit će Gospodaru tvome prepušten…” Vidite, draga braćo, kako nam naš Stvoritelj razbija viziju da smo tu samo da proživimo i doživimo ovaj svijet, da poslije smrti nema ništa… Ali, zašto kao primjer navodi baš jagodice prstiju? To su genetski kodovi. Daktiloskopija je disciplina kriminalističke tehnike, koja se bavi proučavanjem papilarnih linija na jagodicama prstiju u cilju dokazivanja identiteta. Ajet je objavljen u šestom stoljeću! A historija otiska prstiju potiče iz XVII stoljeća, kada je Marcello Malpighi uočio kožne papile i znojne pore kožnih brazda. U 1884. godini počelo je upotrebljavanje papilarnih linija kao sredstva za pronalaženje željene osobe, a i dan-danas se ona upotrebljavaju kao ”oružje” u kriminalistici. Prisjetimo se samo da danas na planeti živi preko šest milijardi ljudi, s tim da ne postoje dva čovjeka sa istim papilarnim linijama.
Ajet treći: U suri “El-Beled” Allah, dž.š., nam objavljuje: “Mi čovjeka stvaramo da se trudi. Misli li on da mu niko ništa ne može? ‘Utrošio sam blago nebrojeno!’ – reći će. Zar misli da ga niko vidio nije?” Ponovo u ajetu dolazi glagol hasibe i ponovo ukazuje na pogrešnu percepciju čovjeka. Ukazuje se na pogubnost osobine oholosti i pogrešan stav čovjeka da mu niko ništa ne može. Da je neovisan. Ovo posebno dolazi do izražaja onda kada osoba stekne velik imetak, pa kod njega proradi ono: “ja imam novac, mogu šta hoću”.
U ovom kontekstu dolaze i interesantni ajeti o blagodatima organa u tijelu čovjeka, pa Allah dalje objavljuje: “Zar mu nismo dali oka dva; i jezik i usne dvije; i dobro i zlo mu objasnili? Pa, zašto on na blagodatima zahvalan bio nije?” Zašto ovo spominje Kur’ an? Zato što čovjek zaboravi na te blagodati i zbog toga se i umisli, uobrazi.
U jednoj hikaji stoji da se neki prosjek žalio jednom čovjeku na teško vrijeme koje je došlo. Taj čovjek je kazao: “Siromahu, da li bi volio da nisi imao oko, a da si zauzvrat u ruci imao deset hiljada dirhema?” Odgovorio je odrično. Ponovo je upitao: “Da li bi volio da nisi imao pamet, a da si imao deset hiljada dirhema?” Opet je dobio isti odgovor.Potom je ovaj mudri čovjek kazao: “Siromahu, iz dva pitanja zaradio si dvadeset hiljada dirhema i otkuda ti razlog da se žališ!”
To su bili samo neki ajeti koji nas upućuju ispravnom hodu kroz život. Kada god naiđeš ili čuješ u Kur’anu: misli li čovjek, zar ljudi misle… i sl., tom porukom Gospodara svjetova razbij pogrešnu viziju koju eventualno imaš i zamijeni je pravom koja se najčešće u ajetu i spominje kao zamjenska. Kreirajući tako svoj mozaik razmišljanja, koristeći Kur’an kao uputu, bit ćemo spašeni. Ne dozvolimo da sve drugo više utiče na kreiranje naše životne vizije, na odabir životnog puta i opredjeljenja. Prepustimo se Allahovoj Uputi i predajmo se Allahovoj Riječi da nas vodi. Molim Uzvišenog Allaha da nam na tom putu pomogne. Amin!
Izvor: Preporod
