U Ljubljani je 2020. godine otvorena prva džamija u Sloveniji, pedeset godina nakon što su stigli prvi zahtjevi za gradnjom.
Agencija dodaje kako su problem bile i desničarske skupine kojima je smetala činjenica da gradnju džamije financira Katar. Zbog toga je na gradilištu dolazilo i do ružnih incidenata, poput ostavljanja svinjskih glava i svinjske krvi. No projekt je imao veliku potporu ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića.
Nedžaf ef. Grabus, vjerski vođa muslimana u Sloveniji, kaže kako je ovo velika prekretnica.
‘Ljubljana više nije provincija’
– Slovenija je posljednja od zemalja bivše Jugoslavije koja je dobila džamiju, što je čini europskom prijestolnicom, a ne provincijom na rubu svijeta – poručio je na tiskovnoj konferenciji u Ljubljani.
Muslimanska zajednica u dominantno katoličkoj zemlji još je prije 50 godina zatražila da joj se dopusti gradnja džamije, no dozvola je izdana tek prije 15 godina. Gradnja objekta stajala je 34 milijuna eura, od čega je 28 milijuna dala država Katar. Vjerski objekt može primiti 1400 ljudi, a tu je i još pet pomoćnih objekata poput edukacijskog centra s knjižnicom, restorana, košarkaškog igrališta, stanova za kler te 40-metarski minaret.
– Željeli smo povezati tradicionalnu islamsku arhitekturu s vrijednostima moderne arhitekture – rekao je arhitekt Matej Bevk objašnjavajući kako je staklena fasada na dijelovima zgrade znak transparentnosti i otvorenosti.
Procjenjuje se da je u Sloveniji oko 80 tisuća muslimana, odnosno oko 2,5 posto od ukupne populacije, što ih čini drugom najvećom vjerskom grupom u zemlji. Protivnici projekta u dva su navrata, 2004. i 2009. godine, pokušavali staviti pitanje džamije na referendum, no Ustavni sud ih je uvijek odbio.
Djeca se distancirala od vjere
Navodili su kako je Katar zemlja koja financira terorizam kao jedan od razloga protiv gradnje. Incident je zabilježen 2016., kada su na gradilište bačene svinjske glave, s obzirom da islam zabranjuje svinjetinu kao nečistu.
Novinska agencija citira Azru Leković, koja navodi kako se njeno dvoje djece u dobi od 22 i 24 godine, kroz vrijeme distanciralo od vjere.
– Nadam se da će otvorenje džamije dati mojoj djeci priliku da se opet povežu sa Islamskom zajednicom i pronađu prijatelje koji dijele njihovu religiju – rekla je ona novinarima.
