Vardačka džamija u Konjicu smještena je u naselju Varda po kom u narodu i nosi svoje ime. Vardačka džamija je, po Hivziji Hasandediću, bila jedna od osam molitvenih mjesta koje je spomenuo Evlija Čelebija u svom „Putopisu“ 1664. godine.
Hivzija Hasandedić navodi da je graditelj ove džamije Husein-beg starenik vardačke porodice Mulić. Pretpostavlja se da je njegov mezar onaj koji se i danas nalazi uz mihrabski zid Vardačke džamije. (Hivzija Hasandedić: Hercegovački vakufi i vakifi, 65.)
Dr. Jusuf Mulić u knjizi „Konjic i njegova okolina za vrijeme osmanske vladavine“ navodi da je ovu džamiju sagradio Husein-beg buljukbaša, sin Mehmed-bega. (Mulić, nav.dj. str. 156.)
U knjizi „Četiri stoljeća Mostarskog muftijstva“ dr. Mulić, navodeći da je kao vakif Vardačke džamije naveden Husein-beg Mulić i prateći dolazak Mulića u Konjic, izvodi zaključak da ova džamija nije mogla biti sagrađena do 1684. godine kada ova porodica tek dolazi u Konjic iz Boke Kotorske.
U zabilješci u ruznamče defteru za ovu džamiju se navodi podatak o imenovanju imama. Godine 1769/70. je umjesto Huseina postavljen Fazlulah. Tu se navodi da je Husein-beg po činu buljukbaša i da mu je otac bio Mehmed-beg.
Služeći se ovim podacima dr. Mulića, logičnije bi bilo ili smjestiti gradnju ove džamije u XVIII stoljeće, iza 1720. godine, ili uzeti u obzir mišljenje Hivzije Hasandedića da je ona sagrađena prije 1645. godine, čemu sam lično bliži (opaska E.Bajića), jer ako je Husein-beg naveden kao vakif ove džamije ujedno imam koji se spominje u prije navedenom ruznamče defteru iz 1770. godine, onda, uzmemo li u obzir da je on tada imao i 60 godina (što ne mora biti tačno), pa neka je džamiju napravio sa svojih 25, ispada opet da Vardačka džamija nije mogla biti sagrađena prije 1730.
A kako se 1604. godine u vlasništvu vakufa mesdžida Ahmeda Tabanice navodi da je na Vardi imao 30 kuća koje je izdavao pod zakup, logičnije je zaključiti da bi u tako naseljenoj mahali trebala biti i džamija.
Izvor: medzlis-konjic.com
