Najmanji primjerak Kur’ana, svete knjige muslimana, nalazi se u muzeju u jordanskom gradu Al-Saltu, zapadno od glavnog grada Amana. Jordanac Ibrahim Ahmed Nevvar čuva najmanji primjerak Kur’ana u Muzeju narodne baštine, koji je sam osnovao. Najmanji primjerak Kur’ana privlači pažnju vjernika, kao i ljubitelja antike, kulturne baštine i kolekcija. Ljubav prema skupljanju i čuvanju predmeta koji predstavljaju vrijednost kulturne baštine navela je Nevvara (62) da osnuje muzej skroman sa svojim sadržajima i opremom, ali svakako bogat kulturnim dobrima. Nevvar je rekao da mali muzej koji je osnovao uključuje 25.000 predmeta kulturne vrijednosti u gradu Al-Saltu, a njihova historija seže do početka 20. stoljeća.
Najmanji Kur’an dug 2,5, širok 1,5 centimetara
Nevvar je iz male kutije izvadio a potom pokazao vrlo mali primjerak Kur’ana sa zelenim omotom, te kazao:
– Najmanji Kur’an na svijetu je u našem muzeju. Dugačak je 2,5, a širom 1,5 centimetara. Navodeći da je ranije poznati najmanji poznati primjerak Kur’ana bio širok 1,75 centimetara i dugačak 2,5 centimetra, Nevvar je skrenuo pažnju da je primjerak Kur’ana u njegovom muzeju ipak manji. Nevvar je također dodao kako datum štampanja kopije Kur’ana nije napisan, te navodi kako su stranice pažljivo numerisane i ukrašene finim ornamentima.
– Mushaf-i sherif je štampan na tankim i vrlo malim papirima sa malim slovima koliko je to bilo moguće. Kur’anski ajeti se mogu čitati samo uz pomoć lupe – pojasnio je.
Stariji od 100 godina
Nevvar je otkrio također da je Kur’an dobio od jednog od stanovnika grada 1980. godine, da je ta osoba i danas živa, te kako je Kur’an naslijedila od svog oca. Dodajući također da je 1980-ih godina o ovom Kur’anu pisano mnogo tekstova, Nevvar je rekao:
– Stručnjaci kažu da je primjerak objavljen s početka 20. stoljeća. Pretpostavljam da ovaj Kur’an ima historiju dužu od stotinu godina. Oni koji poznaju historiju papira potvrđuju da je papir visokog kvaliteta, a izrada i štampa su takođe umjetnički pripremljeni. Zanatlije kažu da je moguće da su ga štampali Turci ili Iranci.
