Šta je zekat, a šta sadekatu-l-fitr?
Zekat je imovinski ibadet u vidu obaveznog izdvajanja određenog procenta imovine koja ispunjava uvjete zekata u svrhe definirane Kur’anom, a posredstvom ustanove Bejtul-mal.
Sadekatu-l-fitr je ibadet imovinskog karaktera koji se izvršava tokom mjeseca ramazana na način da se izdvoji imovina u vrijednosti jednodnevne ishrane čovjeka (1. kategorija 20 KM, 2. kategorija 10 KM i 3. kategorija 7KM prema ovogodišnjoj odluci Rijaseta IZ) za svakog člana porodice u fond Bejtul-mal u koji se daju sredstva zekata.
U koju vrstu propisa spadaju i na temelju čega se daju zekat i sadekatu-l-fitr?
Odgovor: Zekat je stroga vjerska obaveza (farz) propisana Kur’anom i jedan je od pet temelja islama. Sadekatu-l-fitr je obaveza propisana sunnetom Allahovog Poslanika, a. s.
Koja je osnovna svrha i cilj ustanova zekata i sadekatul-fitra?
Osnovna svrha i cilj ovih ustanova ogleda se u slijedećem:
– zahvalnost Uzvišenom Stvoritelju i Darovatelju na blagodati imovine;
– čišćenje imovine od tuđeg hakka;
– zaštita imovine od umanjenja i propasti;
– zaštita pojedinca, porodice i društva od iskušenja i nedaća;
– izgradnja i jačanje osjećaja solidarnosti i odgovornosti za opstanak i razvoj Zajednice;
– čišćenje posta od natruha i nedostataka (sadekatul-fitr).
Ko je i kada dužan dati zekat?
Odgovor: Zekat je dužan dati svaki punoljetan, pametan i slobodan musliman koji posjeduje zekatsku imovinu koja ispunjava slijedeće uvjete: da dostiže iznos nisaba, da prelazi osnovne potrebe vlasnika, da je potencijalno razvojna i da bude u posjedu vlasnika jednu lunarnu godinu (havl), osim kod poljoprivrednih proizvoda na koje se zekat daje odmah nakon ubiranja plodova.
Ko je i kada dužan dati sadekatul-fitr?
Odgovor: Sadekatul-fitr je dužan dati hranitelj porodice za svakog člana svoje porodice koji je pod njegovim skrbništvom tokom ramazana (prije Ramazanskog bajrama).
Koja imovina podliježe obavezi zekata?
Zekat se daje na sljedeće vrste imovine (ukoliko dostižu vrijednost nisaba):
a – novac, zlato i srebro (uključujući i nakit od ovih plemenitih metala), vrijednosni papiri, dionice i sl. – 2,5% ukupne vrijednosti,
b – sve vrste trgovačke robe – 2,5% ukupne vrijednosti (po nabavnoj cijeni),
c- stoka (krave, ovce, koze i deve) – poseban sistem obračunavanja,
d – poljoprivredni proizvodi – 10% ukoliko se navodnjavaju prirodnim putem, 5% ukoliko se navodnjavaju vještačkim putem.
Šta je nisab i koliko iznosi?
Odgovor: Nisab je određeni iznos imovine čiji se vlasnik šeri’atski tretira imućnim. Svaka vrsta imovine ima svoj nisab. Nisab u zlatu iznosi 91,6 grama, u srebru 641,5 grama, dok u novcu i trgovačkoj robi ovogodišnji nisab iznosi 6.391 KM ili 3.268EURA.
Koja je razlika između zekata i obične sadake (milostinje)?
Osnovna razlika između zekata i obične sadake ogleda se u slijedećem:
– zekat je stroga islamska obaveza imućnih muslimana koji posjeduju nisab i čije neizvršavanje se sankcioniše dunjalučkom i ahiretskom kaznom, a sadaka je dobrovoljno davanje siromašnim ljudima u bilo kojem iznosu, posjedovala osoba koja daje sadaku (milostinju) nisab ili ne;
– zekat se precizno obračunava, izdvaja i daje u fond Bejtul-mal, dok se sadaka ne obračunava ni u pogledu imovine koja je u posjedu darovatelja niti u pogledu iznosa koji se daruje;
– zekat se daje u određeno vrijeme, tj. nakon protoka godinu dana od momenta posjedovanja nisaba, odnosno neposredno nakon ubiranja plodova kada su u pitanju poljoprivredni proizvodi, a sadaka se daje u bilo koje vrijeme;
– zekat se izvršava na organizirani način tako da se obračunati iznos imovine izdvaja i daje u posebni fond Bejtul-mal kojim rukovodi islamska vlast, tj. Rijaset IZ, u smislu određivanja prioriteta među korisnicima ovog fonda, a koji su definirani kur’anskim tekstom, dok se obična sadaka daje individualno korisnicima po vlastitom izboru davaoca.
U čijoj je nadležnosti vođenje brige o ukupljanju zekata i njegovoj raspodjeli?
To je u nadležnosti „ulu-l-emra“, odnosno legitimne islamske vlasti. Kod nas taj legitimitet imaju organi Islamske zajednice na čelu sa reisu-l-ulemom, koji prema slovu i duhu menšure ima pravo i obavezu da vodi računa o organizaciji vjerskog života muslimana u Bosni i Hercegovini i Bošnjaka u dijaspori uključujući i organiziranje ukupljanja i raspodjele sredstava zekata i sadekatul-fitra.
Kome dajemo zekat, a kome sadaku?
Zekat dajemo u poseban fond pri Islamskoj zajednici – Bejtu-l-mal u koji se ukupljaju sredstva zekata i sadekatu-l-fitra iz kojih se podmiruju potrebe korisnika zekata definiranih u Kur’anu («Zekjat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga sakupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženima, i u svrhe na Allahovu putu, i putniku – namjerniku. Allah je odredio tako! A Allah sve zna i mudar je» – Et-Tevba, 60. ajet).
Sadaku dajemo individualno siromasima i potrebnima na osnovu vlastite procjene i po vlastitom izboru.
Može li davanje poreza odmijeniti obavezu davanja zekata?
Davanje poreza ne može odmijeniti obavezu davanja zekata zbog suštinske razlike u karakteru ove dvije ustanove. Porez propisuje, određuje iznos, korisnike i način prikupljanja država, dok je zekat ustanova božanskog porijekla, utemeljena Kur’anom, a definirana i pojašnjena Sunnetom Allahovog Poslanika a. s.
Koja je obaveza svakog muslimana prema ustanovi zekata?
Obaveza svakog muslimana, posebno onoga koji je obavezan dati zekat, ali i onog koji to nije, jeste da upozna propise o zekatu, da radi na jačanju svijesti o važnosti ove obaveze – ibadeta, da na vrijeme i pravilno izvrši ovu obavezu i da podstiče druge muslimane na njeno blagovremeno i pravilno izvršenje.
Izvor: preporod.com
