Postoji šest vrsta posta. Strogo naređeni (farz) post je:
Fard ‘ajn, tj. individualna obaveza, a to je post mjeseca ramazana, zbog riječi Uzvišenog Allaha:
”Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da bi bili bogobojazni.”[1]
i riječi Uzvišenog:
”Ko od vas posvjedoči mlađak, neka ga posti.”[2]
Drugi obavezni fardi ‘ajn je post ramazana u smislu napaštanja, zbog Riječi Uzvišenog: ”Isti broj dana neka naposti.”[3]
Treći obavezni fardi ‘ajn je ”savm menzur – zavjetni post”, zbog Riječi Uzvišenog:
وَلْيُوفُوا نُذُورَهُمْ.
”Neka ispune svoje zavjete.”[4]
fardi ‘ajn post je otkupnina od griješenja prilikom nošenja ihrama i kazna zbog lova prilikom hadža.
post keffareta različitih vrsta, poput keffareta (otkupnine) za zakletvu, ubistvo, zihar, jer su navedene stvari potvrđene kategoričkim dokazom Kur’ana i idžmaom. Keffaret ili otkupnina zihara u suri Mudžadele, otkupnina za ubistvu u suri En-Nisa, otkupnina za zakletvu u suri El-Maide, a otkupnina za lovinu i prekršaje u suri El-Bekare u Riječima Uzvišenog:
فَمَنْ كَانَ مِنْكُمْ مَرِيضًا أَوْ بِهِ أَذًى مِنْ رَأْسِهِ فَفِدْيَةٌ مِنْ صِيَامٍ أَوْ صَدَقَةٍ أَوْ نُسُكٍ.
”A onaj među vama koji se razboli ili ga glavobolja muči, neka se postom, ili milostinjom, ili kurbanom iskupi.”[5]
Druga skupina su post vadžib.
napaštanje pokvarenih nafila, drugo – upotpunjavanje nafila nakon što je započeo sa njima, zbog Riječi Uzvišenog:
وَلَا تُبْطِلُوا أَعْمَالَكُمْ.
”Ne poništavajte svoja dobra djela.”[6]
Treća vrsta vadžib posta – post i’tikafa na koji se čovjek obavezao. Ko se obaveže na i’tikaf, a to je boravak u džamiji jedno određeno vrijeme radi ibadeta deset dana, obavezan je da tih deset dana posti dok bude u svome mjestu i’tikafa, a ovaj post je sunnet kod šafija. Pod i’tikafom se misli na boravak u džamiji u kojoj se obavljaju svi namazi u džematu sa namjerom osamljivanja i izolovanja radi činjenja ibadeta, što će se kasnije definisati.
Treća skupina je sunnet post. To je na dan ašure, deseti dan mjeseca muharrema, a po sunnetu je da se posti i deveti i jedanaesti dan sa ovim danima.
Četvrta skupina je mendub – pohvalan. To je onaj post za kojeg je obećana nagrada, poput posta tri dana svakoga mjeseca, kako bi postio kompletan mjesec, jer jedan dan posta vrijedi poput deset. Uzvišeni Gospodar kaže:
مَن جَاءَ بِالْحَسَنَةِ فَلَهُ عَشْرُ أَمْثَالِهَا.
”Ko učini jedno dobro, dobit će desetorostruku nagradu.”[7]
Pohvalno je da to budu bijeli dani, a to su trinaesti, četrnaesti i petnaesti dan svakog u mjesecu. Zovu se ”bijeli” jer je tada upotpunjena bjelina mjeseca, izrazito jarka na nebesima. Od Ebu Hurejre, r.a., se prenosi da je rekao:
”Preporučio mi je moj bliski prijatelj (Muhammed, s.a.v.s.) troje: da postim tri dana od svakog mjeseca, da klanjam dva rekata duha namaza i da klanjam vitre prije nego što spavam.”[8]
Rekao je također, Muhammed, s.a.v.s.: ”Post tri dana svakog mjeseca je kao da postiš sve vrijeme.”[9]
U Sunenu Ebu Davuda stoji: ”Poslanik, s.a.v.s., nam je naređivao da postimo bijele dane, trinaeti, četrnaesti i petnaesti.” Prenosilac kaže da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”…kao da postite čitav život.”
Od Abdullaha ib Amira ibn El-‘Asa se prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s.:
فَلَا تَفْعَلْ، قُمْ وَنَمْ، وَصُمْ وأَفْطِرْ، فَإِنَّ لِجَسَدِكَ عَلَيْكَ حَقًّا، وَإِنَّ لِعَيْنِكَ عَلَيْكَ حَقًّا، وَإِنَّ لِزَوْرِكَ عَلَيْكَ حَقًّا، وإنَّ لِزَوْجِكَ عَلَيْكَ حَقًّا.
”Do mene je doprlo da ti postiš svaki dan i da klanjaš svaku noć. Nemoj činiti, zaista, tvoje tijelo ima nad tobom pravo, tvoje oči imaju nad tobom pravo. Tvoja supruga ima kod tebe pravo. Posti i prekidaj post, posti od svakog mjeseca tri dana, to je kao da postiš svaki dan.” Rekao sam: ”Božiji Poslaniče, ja imam snage za više.” Rekao je: ”Posti post Davuda, jedan dan je postio, a drugi dan je prekidao post.” Govorio sam: ”Da sam makar uzeo olakšicu koju mi je dao.”[10]
Zatim od mendub posta je post svakog ponedjeljka i četvrtka. Od Ebu Hurejre, r.a., se prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., postio ponedjeljkom i četvrtkom, jer je rekao: ”To su dani kada Allah oprosti svakome muslimanu, osim onoj dvojici koja su u svađi.”[11]
Od mendub posta je i post šest dana ševvala, zbog riječi Resulullaha, s.a.v.s.:
مَنْ صَامَ رَمَضانَ ثُمَّ أَتَبَعَهُ سِتًّا مِنْ شَوَّالٍ كانَ كصِيَامِ الدَّهْرِ.
”Ko posti ramazan, pa isposti još šest dana ševvala, kao da je sve vrijeme postio.”[12]
Post mendub je i post u mjesecu Ša’banu. Od Aiše, r.a., se prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., postio toliko da bi kazali da ne prekida svoj post i da bi toliko prekidao da bi kazali da ne posti nikako ovaj mjesec. ”Nisam vidio da je Poslanik, s.a.v.s., u cjelosti postio neki mjesec, osim mjeseca ramazana, a vidio sam ga da najviše od svih mjeseci posti u mjesecu ša’banu.”[13]
Sljedeći je post dana Arefata za onoga ko nije na Arefatu. Od Ebu Katade se prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., upitan o postu dana Arefata, pa je rekao: ”To je oprost za godinu koja je prošla i koja dolazi.” Pokuđeno je da posti onaj ko je na hadžu ukoliko će ga to spriječiti da upućuje dove na ovaj dan i zbog toga mu je bolje da ne posti.
Zatim, post prvih deset dana mjeseca zul-hidždže. Od Ibn Abbasa se prenosi da je Resulullah, s.a.v.s., rekao: ”Nema dana kada je dobro djelo Allahu draže od ovih dana, tj. prvih deset dana zul-hidždže.” Upitaše: ”Allahov Poslaniče, zar ni džihad na Allahovom putu?” Odgovori: ”Ni džihad na Allahovom putu, osim čovjeka koji izađe sa svim imetkom i životom i ne vrati se sa bilo čime od toga.”[14]
Zatim, post dana i prekidanje drugog dana, poput posta Davuda, a.s., jer je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Najdraži post Allahu je post Davuda, a najdraži namaz je namaz Davuda. Spavao bi pola noći, trećinu bi proveo u namazu, a zatim bi spavao jednu šestinu. Postio bi jedan dan, a jedan dan bi prekidao post.”[15]
Peti, nafila, sve ono što je mimo navedenog. To je svaki dan kojeg musliman želi da posti, a nije zabranjeno u šerijatu da ga posti.
Šesto, mekruh, koji se dijeli na dvije vrste: blago pokuđeni (tenzihen) poput posta dana ašure odvojeno od devetog ili jedanaestog dana muharrema, zatim post samog dana džume, jer je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Nemojte posebno klanjati u noći petka između drugih noći, niti dan petak postiti između drugih dana, osim ukoliko je to post koji jedan od vas inače posti.” (Muslim)
Treći mekruh tenzihen je postiti samo subotu, jer je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
لَا تَصُومُوا يَوْمَ السَّبْتِ إِلَّا فِيمَا افْتَرَضَ اللَّهُ عَلَيْكُمْ ، فَإِنْ لَمْ يَجِدْ أَحَدُكُمْ إِلَّا لِحَاءَ عِنَبَةٍ ، أَوْ عُودَ شَجَرَةٍ فَلْيَمْضُغْهُ.
”Nemojte postiti isključivo subotu, osim ako je u njoj farz. Ukoliko jedan od vas ne nađe ništa drugo doli jednu grožđicu ili neku granu, neka barem to sažvače i proguta.”[16]
Također, postiti prvi dan proljeća koji zovu ”nevruz” ili prvi dan jeseni kojeg zovu ”mehredžan”. Ova dva dana su praznici kod Perzijanaca, mežutim ukoliko je uobičajno čovjeku da posti te dane, da se podudari sa danima koje inače posti, onda nema smetnje.
Četvrti mekruh tenzihen je kontinuirani post, a to je da spoji dan sa danom, bez prekida posta, ništa u vrijeme akšama ne jede i tako do sljedećeg akšama. Ovo je čak, ukoliko mu nije teško ili ga ne slabi.
Peti je post dana sumnje, gdje se koleba u namjeri između farza i nafile, a to je trideseti dan mjeseca ša’bana ukoliko se ne vidi mlađak ramazana, osim ukoliko je uobičajen taj post ili ga je povezao s onim što je prije, ili je postio nafilu bez kolebanja u namjeri. Ukoliko se pokaže da je to od ramazana, valjano mu je za ramazan, bez obzira kakav mu je nijjet bio, osim ako je putnik i nanijjetio je da mu to bude post nekog drugog obaveznog posta. Ukoliko se koleba u danu sumnje između posta i prekida posta, poput riječi: ”Ukoliko je ramazan – postim, ukoliko nije – ne postim”, bit će onako kako smo ranije pojasnili.
Zatim post svakog vremena. Ukoliko to osobu ne slabi, jer to vremenom postane priroda. Ibadet se uglavnom temelji na onome što je suprotno adetu. Pokuđeno je postiti dan ili zadnja dva dana mjeseca ša’bana sa nijjetom od ramazana, međutim, ukoliko bi postio dane ša’bana s tom namjerom, onda nema pokuđenosti, jer je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Nemojte postiti pred mjesec ramazan dan ili dva, osim čovjeka koji je postio neki post koji je uobičajen.”[17]
Time se želi reći da ne bi trebao postiti dan ili dva pred mjesec ramazan sa namjerom da se radi o postu ramazana.
Druga vrsta mekruha je mekruh tahrimen, strogo je pokuđeno postiti dva dana bajrama ramazanskog i kurbanskog, jer se time čovejk udaljuje od Allahovog čaščenja na taj dan i suprotstavlja se naredbi koja se prenosi o tome. Od Ebu Seida El-Hudrija se prenosi da je Resulullah, s.a.v.s., zabranjivao da se poste dva dana, a to je dan ramazanskog i dan kurbanskog bajrama.
Post dana tešrika, a to su drugi, treći i četvrti dan kurban bajrama, jer se prenosi da je zabranjeno postiti. Vjerovjesnik, s.a.v.s., kaže: ”Dani tešrika su dani jela, pića i spominjanja Uzvišenog Allaha.”[18]
Treći mekruh tahrimen je spojeni post. Ukoliko mu je težak ili ga slabi, za osobe mimo Poslanika, s.a.v.s., jer je on zabranio da se posti u kontinuitetu, na što su mu ashabi rekli da su ga vidjeli nekada da posti u kontinuitetu, spajajući dva dana, te je rekao: ”Nisam ja poput vas, boravim kod svoga Gospodara, nahrani me i napoji me.”[19]
Zatim je tu i post svih dana ukoliko ga slabi u činjenju obaveza i dužnosti, kao i radu za život koji je neophodan. Tada se smatra žestoko pokuđenim, ukoliko ne, onda se smatra blago pokuđenim.
Mekruh tahrimen je i post musafira – putnika, ukoliko ga slabi. Poslanik, s.a.v.s, kaže: ”Onaj ko posti, a izlaže sebe propasti je pout onga koji jede i boravi u svome mjestu.”[20]
Ukoliko mu nije teško i to ga ne iscrpljuje, post mu je bolji, zbog Riječi Uzvišenog:
”…a da postite, bolje vam je, ako znate.”[21]
[1] El-Bekare, 183. [2] El-Bekare, 185. [3] El-Bekare, 184. [4] El-Hadž, 29. [5] El-Bekare, 196. [6] Muhammed, 33. [7] El-En’am, 160. [8] Buharija, Muslim i Nesa’i. [9] Buharija i Muslim [10] Buharija i Muslim [11] Ibn Madže [12] Muslim [13] Buharija i Muslim [14] Buharija [15] Ebu Davud [16] Tirmizi-hasen [17] Buharija i Muslim [18] Muslim [19] Buharija i Muslim [20] Ibn Madže i Tirmizi [21] El-Bekare, 184.
hfz. Kenan Musić
